Zaštita dostojanstva radnika i sprječavanje mobinga obveza je svakog poslodavca. Navedene obveze proizlaze iz više propisa, uključujući Zakon o radu, Zakon o suzbijanju diskriminacije i Kazneni zakon.
S obzirom na sve veću raznolikost radne snage te zapošljavanje stranih radnika, poslodavci trebaju posebnu pozornost posvetiti jezičnim, vjerskim i kulturološkim razlikama kako bi osigurali sigurno i dostojanstveno radno okruženje za sve zaposlenike.
Što je mobing?
Mobing je oblik psihičkog ili fizičkog zlostavljanja na radnom mjestu. Ponekad ga je lako prepoznati, dok u drugim situacijama može biti prikriven i teško dokaziv. Granica između odlučnog rukovođenja i mobinga često je vrlo tanka.
Mobing se najčešće očituje kroz ponavljajuće incidente kojima se narušava dostojanstvo radnika, stvara neprijateljsko okruženje ili ugrožava njegovo zdravlje.
Primjeri mobinga
- širenje zlonamjernih glasina, ogovaranja ili neistinitih informacija
- isključivanje ili socijalna izolacija osobe
- zastrašivanje
- podcjenjivanje ili omalovažavanje rada zaposlenika
- fizičko zlostavljanje ili prijetnje
- neopravdano uskraćivanje zahtjevnijih poslova
- stalno mijenjanje radnih uputa
- postavljanje neostvarivih rokova
- uskraćivanje važnih informacija ili davanje netočnih podataka
- uvredljive šale i komentari
- zadiranje u privatnost nadziranjem ili praćenjem
- dodjeljivanje poslova koje osoba objektivno ne može obaviti
- nedodjeljivanje posla kako bi se radnik osjećao beskorisno
- vikanje i korištenje uvredljivih izraza
- stalno i uporno kritiziranje
- omalovažavanje stavova i mišljenja
- nezasluženo kažnjavanje
- onemogućavanje napredovanja, stručnog usavršavanja ili korištenja godišnjeg odmora
- uzimanje osobnih stvari ili radne opreme
Posljedice mobinga na radnom mjestu
Mobing negativno utječe na zaposlenike, ali i na poslovanje organizacije.
Najčešće posljedice su:
- povećan broj bolovanja
- veća fluktuacija zaposlenika
- povećana razina stresa
- veći troškovi edukacije novih radnika
- povećan rizik od ozljeda na radu i drugih incidenata
- smanjena produktivnost i motivacija
- narušavanje ugleda organizacije
- smanjena kvaliteta usluge i zadovoljstvo korisnika
Obveze poslodavca
Poslodavac je dužan osigurati radne uvjete bez diskriminacije, uznemiravanja i mobinga.
U slučaju prijave mobinga, radnik može zaštitu zatražiti:
- podnošenjem prijave Inspektoratu rada
- pokretanjem sudskog postupka protiv poslodavca
Ako se utvrdi postojanje mobinga, moguće su različite sankcije za poslodavca, uključujući novčane kazne i naloge za otklanjanje nepravilnosti. U sudskom postupku radnik može tražiti naknadu štete i odgovarajuću zadovoljštinu zbog pretrpljenog zlostavljanja.
Kaznenopravna zaštita
Kazneni zakon propisuje kazneno djelo zlostavljanja na radu.
Osoba koja na radu ili u vezi s radom drugoga vrijeđa, ponižava, zlostavlja ili na drugi način uznemirava te time naruši njegovo zdravlje, može biti kažnjena kaznom zatvora do dvije godine.
Kazneni progon pokreće se na prijedlog žrtve.
Uznemiravanje i spolno uznemiravanje
Prema Zakonu o suzbijanju diskriminacije, uznemiravanje je svako neželjeno ponašanje koje narušava dostojanstvo osobe te stvara zastrašujuće, neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje.
Spolno uznemiravanje obuhvaća svako verbalno, neverbalno ili fizičko ponašanje spolne naravi koje ima isti učinak na dostojanstvo osobe.
Zaštita dostojanstva radnika prema Zakonu o radu
Poslodavci su obvezni osigurati postupke zaštite dostojanstva radnika od uznemiravanja i spolnog uznemiravanja.
Poslodavac koji zapošljava najmanje 20 radnika mora imenovati osobu ovlaštenu za primanje i rješavanje pritužbi vezanih uz zaštitu dostojanstva radnika.
Ako poslodavac zapošljava više od 75 radnika, dužan je imenovati dvije osobe različitog spola za navedene poslove.
Po zaprimanju pritužbe, poslodavac ili ovlaštena osoba dužni su:
- ispitati navode iz pritužbe
- poduzeti odgovarajuće mjere
- spriječiti nastavak uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja
Svi podaci prikupljeni tijekom postupka zaštite dostojanstva radnika smatraju se povjerljivima.
Preporučeni postupak poslodavca
Kada postoji sumnja na zlostavljanje, uznemiravanje ili diskriminaciju, preporučuje se sljedeći postupak:
1. Utvrđivanje činjenica
- saslušati osobu koja je podnijela prijavu
- saslušati osobu protiv koje je prijava podnesena
- prikupiti iskaze svjedoka, ako postoje
- voditi zapisnike o svim razgovorima
2. Donošenje odluke
Na temelju prikupljenih činjenica potrebno je utvrditi postoji li zlostavljanje, uznemiravanje ili diskriminacija te o odluci obavijestiti sve uključene osobe.
3. Poduzimanje mjera
Ovisno o utvrđenim činjenicama, moguće je poduzeti odgovarajuće radnopravne mjere:
- upozorenje radniku
- premještaj na druge poslove
- otkaz ugovora o radu osobi za koju je utvrđeno da provodi zlostavljanje
Zaključak
Bez obzira na veličinu organizacije ili broj zaposlenih, svaki poslodavac dužan je štititi dostojanstvo radnika te sprječavati svaki oblik uznemiravanja, diskriminacije i zlostavljanja na radnom mjestu. Stvaranje sigurnog i poticajnog radnog okruženja doprinosi zadovoljstvu zaposlenika, boljoj produktivnosti i uspješnijem poslovanju.